|
 posjeta: 18770
učitavanja: 22942 |
|
|
Pazin - srce Istre
 | 
Pazin je grad duge i bogate tradicije. Smješten u samom srcu istarskog poluotoka, tek tridesetak kilometara udaljen od poznatih turističkih centara. Tu se život odvija podjednakim intenzitetom i zimi i ljeti. Iznimno, svakog se prvog utorka u mjesecu u grad slije prava rijeka znatiželjnika iz čitave Istre, koji dolaze na tradicionalni Pazinski samanj.
|
|
Pazinski kaštel
|
 |
- Pazinski je kaštel najveća i najbolje sačuvana srednjevjekovna utvrda u Istri. U pisanim se dokumentima spominje od 983. Od tog vremena Pazinski kaštel, zajedno s naseljem koje se polako širilo oko njega, mnogo puta bio poklanjan, osvajan i pljačkan, rušen, pregrađivan i davan u zakup. Mijenjao je vlasnike i upravitelje i mijenjao je imena. Bio je u vlasti akvilejskih patrijarha, pa goričkih grofova. Iz sigurnosti njegovih zidina upravljalo se čitavim područjem središnje Istre, koje se tada nazivalo Grafschaf Mitterburg, Contea di Pisino ili Pazinska knežija. Cijela je knežija od 1374. bila u privatnom posjedu austrijske kuće Habsburg. Danas su u Kaštelu smještene izložbe Etnografskog muzeja Istre i Muzeja grada Pazina.
| |
|
Župna crkva Svetog Nikole
|
 |
U prvotnom obliku podignuta je 1266. godine, nadograđivana tijekom 15. i 18. stoljeća. Posebnu zanimljivost predstavlja mrežasti gotički svod prezbiterija s ciklusom fresaka naslikanim oko 1460. godine. Te freske spadaju u sam vrh kasnogotičkih likovnih ostvarenja u Istri. Isti način gradnje svoda koristio se kasnije pri gradnji još nekih istarskih crkava, pa i one u pazinskom Franjevačkom samostanu. Velike crkvene orgulje djelo su Gaetana Callida, a potiču iz 1780. godine. Uz crkvu je 1705. godine podignut 45m visok zvonik.
letak pdf | |
|
|
Franjevački samostan
|
 |
Samostan i crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije, potječu iz sredine 15. stoljeća. Crkva ima kasnogotički prezbiterij po uzoru na crkvu Sv. Nikole. Tijekom minulih stoljeća pazinski su franjevci u samostanu držali ljekarnu i bolnicu. Od 1781. do 1834. u samostanu je djelovala pučka škola, a od 1836. do 1873. i gimnazija s nastavom na njemačkom jeziku. Pazinski franjevci kao svoj najveći blagdan slave Rim (Porcijunkulu). Crkva je redu Svetog Franje dala privilegij da oni koji na dan 2. kolovoza pohode crkvu Gospe od Anđela u Asisiju, dobiju oprost grijeha. Taj se običaj proširio i na mnoge franjevačke crkve, a među njima i pazinsku. | |
|
Stara pazinska gimnazija
|
 |
| Kao kruna dugogodišnje borbe za pravo školovanja na materinjem jeziku, u Pazinu je 1899. godine otvorena Carsko-kraljevska velika državna gimnazija, prva srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata. Taj događaj bio je krupan i značajan uspjeh u borbi za očuvanje nacionalnog identiteta hrvatskog življa u Istri. Djelovala je do 1919. a nakon II svj. rata njenu tradiciju nastavlja Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile. Danas u zgradi Stare pazinske gimnazije djeluje Državni arhiv Pazin, koji je po arhivskoj građi jedan od najbogatijih arhiva u Hrvatskoj, a po notarskim zapisima prednjači i pred nekim velikim svjetskim arhivima. | |
|
Biskupsko sjemenište
|
 |
Jedna od najupečatljivijih građevina u gradu je zgrada nekadašnjeg Biskupskog sjemeništa u ulici Jurja Dobrile. Zgradu je gradilo Đačko pripomoćno društvo za Istru još prije prvog svjetskog rata, s namjerom da u njoj bude đački dom. Od 1936. tu je smješten zavod Fabio Filzi, a u drugom svjetskom ratu koristile su je vojske svih zaraćenih strana. Od prosinca 1945. u zgradi djeluje Biskupsko sjemenište, a od 1993. Pazinski kolegij - klasična gimnazija - srednja škola sa cjelodnevnim boravkom - jedna od prvih privatnih srednjih škola u Hrvatskoj. | |
|
Spomen dom
|
 |
Spomen dom je podignut u znak sjećanja na rujan 1943. kada je u Pazinu odlučeno da se Istra pripoji matici zemlji. To je polivalentno zdanje danas stjecište kulturnog i društvenog života grada, sa gradskom knjižnicom i čitaonicom, izložbenim prostorima, koncertnim i kino dvoranama, te ostalim pratećim sadržajima, kojim upravlja Pučko otvoreno učilište. | |
|
Pazinski potok - Pazinčica
|
 |
Pazinski potok ili Pazinčica nastaje iz tri manja potoka: Lipe, Rakova potoka i Borutskog potoka, te sa sjeverne strane ulazi u Pazinsku kotlinu. Tu nailazi na kraški teren, pa u svom toku do Pazina formira brojne veće ili manje kaskade, prave male slapove i jezerca, od kojih su neka ljeti pogodna i za kupanje. Najzanimljiviji su Pazinski krov i Zarečki krov. Dolina Pazinskog potoka, zajedno s Pazinskom jamom u kojoj potok ponire atraktivno je prirodno područje koje privlači brojne ljubitelje prirode - bicikliste, penjače, šetače i ribolovce.
U prošlosti je snaga vode korištena za pokretanje brojnih mlinova, čiji su ostaci i danas vidljivi duž potoka.
|
|
|
Pazinska jama
|
 |
Podno zidina kaštela, u grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Stotinjak metara ispod nivoa grada ponornica tvori dva podzemna jezera, međusobno povezana sifonom. U razdobljima obilnijih kiša otvor ponora ne može progutati svu pridošlu vodu, pa se u kanjonu stvori pravo jezero, dugo i do 2 km. Takve su pojave zabilježene 1883, 1896, 1930, 1934, 1935, 1961, 1964, 1974, 1993, 2002. (dvaput), 2008, i 2009. godine. Najveća poplava koja se pamti bila je ona 1896. kad je oda došla do 30 m ispod zidina Kaštela. | |
|
Pazin - inspiracija
|
 |
Čudnovata je Pazinska jama od davnina plijenila pozornost mnogih koji su imali prilike vidjeti to jedinstveno djelo prirodnih sila, pa je, kao i Kaštel, nalazimo u radovima brojnih putopisaca (Valvasor, Petronio, Yriarte).
Jules Verne
Pionir znanstvene fantastike Jules Verne je u Pazin smjestio veliki dio radnje svog romana Mathias Sandorf iz 1885. Nakon uvodnog dijela radnje koji se odvija u Trstu, grof - buntovnik Mathias Sandorf i njegova dva prijatelja bivaju uhićeni i zatvoreni u Pazinski kaštel. Uspijeva im pobjeći kroz prozor i niz gromobran u Pazinsku jamu, nakon čega ih bujica odnosi u podzemlje. Nakon nekog vremena dvojica su buntovnika ugledali svjetlo dana u Limskom zaljevu na zapadnoj obali Istre.
Radnja nas dalje vodi po čitavom Jadranu (Rovinj, Dubrovnik) i dalje po Sredozemlju (Sicilija, Malta, Gibraltar).Više detalja o samom romanu i okolnostima njegova nastanka saznat ćete na stranicama o romanu Mathias Sandorf
Vladimir Nazor
I poznati hrvatski književnik Vladimir Nazor, koji je početkom XX stoljeća živio i radio u Pazinu nalazi tu inspiraciju za svoj roman Krvavi dani, a zanimljiva je i njegova legenda o nastanku Pazinske jame.
|
Dani Jules Vernea |
|
Stabla u urbanom prostoru
| | Zanimljiv je podatak da se na veoma uskom prostoru grada nalazi preko stotinu vrsta stabala, što naš grad čini svojevrsnim botaničkim parkom, zato - istražite sami...(letak za istraživanje) |
|
| | © Turistička zajednica središnje Istre |
|  | | dizajn i programiranje |
|
|
